Institucije kulture pred konačnim gašenjem

Zbog neriješenog pravnog statusa i problema neredovnog finansiranja sedam institucija kulture od značaja za BiH mogu se suočiti s konačnim krajem, dok bi se konačno mogao završiti i dugogodišnji proces uništavanja preostalog kulturno-historijskog i prirodnog blaga koje je do sada sačuvano

Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine u Sarajevu

Direktori bosanskohercegovačkih kulturnih institucija – Zemaljski muzej BiH, Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH, Umjetnička galerija BiH, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Historijski muzej BiH, Biblioteka za slijepa i slabovidna lica BiH, Kinoteka BiH – uputili su otvoreno pismo visokom predstavniku Valentinu Inzku, predjsedavajućem Predsjedništva BiH Željku Komšiću, predsjedavajućem Vijeća ministara BiH Nikoli Špiriću, ministru civilnih poslova BiH Sredoju Noviću, federalnom premijeru Mustafi Mujezinoviću, federalnom ministru kulture i sporta Gavrilu Grahovcu, premijeru Kantona Sarajevo Besimu Mehmediću i ministru kulture i sporta Kantona Sarajevo Emiru Hadžihafizbegoviću.

U pismu napominju kako neriješen pravni status sedam institucija kulture koje su do rata imale status državnih, a koji im do danas nije ni potvrđen ni dokinut već 14 godina ponižava i obezvređuje rad njihovih uposlenika i oni još od donošenja Zakona o radu nisu bili u situaciji da se u pravima i obavezama izjednače s ostalim zaposlenicima u državi Bosni i Hercegovini.

Redovne aktivnosti i djelatnost ovih institucija dovedeni su u potpunosti u pitanje. Smanjen priliv sredstava za oko 40 posto od Kantona Sarajevo u 2009. i značajna, ali ipak nedovoljna sredstva od Vijeća ministara BiH, uzrokom su da sedam institucija kulture od državnog značaja sigurno idu prema totalnoj obustavi redovne djelatnosti, a samim tim i ugrožavanja neprocjenjivog kulturno- historijskog bogatstva koji se u njima čuva.

U pismu se navodi da su sredstva od Ministarstva civilnih poslova BiH značajna, ali nedostatna za redovnu djelatnost (plaće zaposlenika i materijalni troškovi). Sredstva su nedovoljna u iznosu od najmanje 30 posto za većinu od sedam ustanova. Dosadašnja dinamika transferiranja sredstava iz Vijeća ministara, kalendarski gledano, odvijala se u julu za tekuću godinu. Ova situacija uzrokuje i da sredstva koja su već ukalkulirana u redovnu djelatnost dolaze sa zakašnjenjem od sedam ili osam mjeseci. Godišnje uplaćena sredstva od Kantona Sarajevo su dostatna za najviše jedan do dva mjeseca u kalendarskoj godini, za većinu od sedam ustanova.

Direktori institucija kulture zato predlažu da Predsjedništvo BiH u postupku predlaganja, u budžet za 2010. godinu uvrsti ovih sedam institucija kulture, odnosno da utvrdi neophodan iznos sredstava koja će biti namijenjena isključivo za redovan rad institucija kojima je BiH osnivač ili da Vijeće ministara, odnosno resorno Ministarstvo civilnih poslova, uveća grant od tri miliona KM. Trenutni sistem raspodjele prema kojem se suma od tri miliona KM dijeli na više desetina institucija kulture iz cijele Bosne i Hercegovine uzrok su nedostatnog priliva finansijskih sredstava. Ako bi postojala mogućnost za uvećanjem granta preko Vijeća ministara povećala bi se suma za sedam institucija kulture od državnog značaja za šta su sredstva primarno i bila predviđena. Druge kulturne institucije u Bosni i Hercegovini, u oba entiteta, koja također primaju sredstva od navedenog granta, naknadnim “kompromisnim rješenjima” imaju riješeno redovno finansiranje.

Druga moguća rješenja su uvećanje sredstava koja se uplaćuju od resornih ministarstava Kantona Sarajevo na način da razliku nedostajućih sredstava uplati Kanton Sarajevo ili hitno reguliranje pravnog okvira, kao što je slučaj u nekim zemljama zapadne Evrope, gdje državna lutrija, telekom i drugi finansijski pomažu, a u nekim slučajevima i u cijelosti finansiraju institucije kulture ili hitno reguliranje sistema privremenog načina finansiranja prema kojem bi u sistemu sufinansiranja različita ministarstva od razine Kantona Sarajevo i Federacije Bosne i Hercegovine, uključujući i aktivni Grant Vijeća ministara – Ministarstva civilnih poslova, po različitom osnovu učestvovala u pokrivanju dijela redovnog finansiranja. Ovo se odnosi na ministarstva kulture i sporta, ministarstva nauke i obrazovanja, ministarstva turizma i okoliša na razini Kantona Sarajevo i Federacije BiH, a u nekim slučajevima i ministarstva zdravlja ili ministarstva socijalne skrbi prema Biblioteci za slijepa i slabovida lica. Ovim načinom nijedna razina ne bi bila u velikoj mjeri opterećena, a sedam ključnih institucija kulture u BiH bi mogli pokriti osnovne minimalne troškove za redovnu djelatnost.

Direktori se obraćaju Predsjedništvu BiH sa zahtjevom da, poštujući zakonski okvir (Ustav BiH), a u skladu sa svojim ingerencijama, poduzme aktivnosti na trajnom rješavnju pravnog i finansijskog statusa institucija kojima je osnivač BiH.

Od institucija i zvaničnika kojima je pismo upućeno traži se da prime predstavnike sedam institucija kulture ili organiziraju zajednički sastanak na kome bi se precizirale mogućnosti i način razrješenja ovog problema.

I pored dosadašnje podrške svih ovih nivoa vlasti, pozicija institucija kulture postaje sve alarmantnija, jer navedena namjenska sredstva se ne mogu utrošiti za redovne, režijske i materijalne troškove, plaće i doprinose.

Postizanje političke volje da se riješe osnivačka prava za institucije kulture od značaja za BiH je neizvjesno, a svako daljnje prolongiranje rješavanja ove situacije dovest će u toku 2010. godine do totalnog kolapsa ovih ustanova, upozoraju potpisnici pisma.

Mnoge od ovih institucija s višedecenijskom tradicijom bit će primorane na obustavu svih aktivnosti, što može dodatno usložiti i onako neizdrživu situaciju u koju smo došli ne svojom krivicom. Arheološki i geološki eksponati stari i po više desetina hiljada godina, prirodoslovne zbirke među najvećim u Evropi i na svijetu, raritetni rukopisi, srednjovjekovne povelje, dokumenti, etnografski materijal sva tri konstitutivna naroda (Bošnjaka, Hrvata, Srba), umjetnine, slike poznatih slikara, unikatni primjerci snimaka starih filmova, fototeke, bibliotečki fundusi, originalni rukopisi i predmeti poznatih pisaca, glumaca, režisera, najveći fundusi knjiga prilagođenih za slijepa i slabovida lica u Bosni i Hercegovini bi mogli doći u situaciju potpunog nestanka i odlaska i osipanja malobrojnih uposlenih koji se brinu o ovom blagu.

“Ne treba niti napominjati kakvu bi štetu za sve narode i cijelo društvo u Bosni i Hercegovini izazvalo ovakvo rješavanje problema koji dolazi do kulminacije”, kaže se u pismu direktora sedam institucija kulture.

Tagovi: BiH, kulutra