Jorge Luis Borges (1899 – 1986)

"Knjiga koja želi da traje je ona koja se može čitati na različite načine. U svakom slučaju treba da omogući različito, promijenjljivo čitanje. Svaka generacija čita velika djela na drugačiji način."

Datum: 14. 06. 2012 @ 0:14h

Rubrika: Memorija sjećanja

Dajte svoje mišljenje (0)

‘Savršene stvari u poeziji ne izgledaju neobične, već neizbježne.’
Jorge Luis Borges

Jorge Luis Borges je rođen je 24. augusta 1899. godine u argentinskom Buenos Airesu. Osnovno obrazovanje je stekao najvećim dijelom u kući, od roditelja i bake Engleskinje.

‘Razmjena mišljenja je neophodan uslov za svaku ljubav, svako prijateljstvo i svaki pravi dijalog.’

Tokom Prvog svjetskog rata Borgesova porodica putuje Evropom, da bi se nastanili u Švajcarskoj.

Borges se vraća u Argentinu 1921. godine, a dvije godine kasnije se počinje profesionalno baviti pisanjem.

‘… crte lica iznova su stekle zapovjednički izraz što ga daju oholost, novac, mladost, svijest da se pripada kremi hijerarhije, nedostatak mašte, ograničenost, glupavost.’ (Zahir)

Borges je posebno poznat po svojim kratkim pričama koje imaju metafizičke, fantastične osobine. Važi za jednu od najvažnijih spisateljskih ličnosti 20. vijeka.

‘Čovjek riješi da nacrta svijet. Tokom godina ispunjava prostor ucrtavajući pokrajine, kraljevstva, planine, zalive, brodove, ostrva, ribe, kuće, instrumente, zvijezde, konje i ljude. Pred smrt on otkriva da taj strpljivi labirint linija ocrtava njegov sopstveni lik.’ (Epilog, Buenos Aires, 31. oktobar 1960.)

‘Doprinos Borgesa u razbijanju stvarnosne literature bio je ključan. Pitanje je da li bi postmoderne uopće bilo bez ovog pisca. Danas se Borges možda manje čita, više djeluju poruke koje su drugi, kasniji pisci izvukli iz njegovog djela.’, rekao je makedonski književnik Vlado Urošević, vrhunski poznavaoc Borgesovog djela.

‘Klasična nije knjiga koja nužno ima ovakve ili onakve vrijednosti; to je knjiga koju naraštaji ljudi, potaknuti različitim razlozima, čitaju unaprijed sa žarom i sa tajanstvenom privrženošću.’

U bosanskohercegovačkoj književnosti uticaj Borgesa se uočava kod Irfana Horozovića, Dževada Karahasana, Mirka Kovača, Aleksandra Hemona i Karima Zaimovića.

‘Zato što se početak i kraj književnosti susreću u mitu.’ (Parabola o Servantesu i Kihotu)

Jorge Luis Borges je umro 14. juna 1986. godine u Ženevi.

Jorge Luis Borges - The Mirror Man

Jorge Luis Borges - Trenuci (govori: Miki Trifunov

‘Zatvaram oči i vidim jato ptica. Vizija traje jednu sekundu, možda i manje; ne znam koliko sam ptica vidio. Da li je njihov broj bio određen ili neodređen? Taj problem obuhvata i problem postojanja Boga. Ako Bog postoji, broj je određen, jer Bog zna koliko sam ptica vidio. Ako Bog ne postoji, broj je neodređen, jer niko nije mogao da ih izbroji. U tom slučaju vidio sam, recimo, manje od deset, a više od jedne ptice, ali nisam vidio devet, osam, sedam, šest, pet, četiri, tri ili dvije ptice. Vidio sam broj između deset i jedan, koji nije devet, osam, sedam, šest, pet i tako dalje. Taj cijeli broj je nezamisliv; dakle Bog postoji.’
(Argumentum orinthologicum)