Jugoplastika je bila marka za cijelu obitelj
|
Ovo je priča za sve one koji su nosili i živjeli Jugoplastiku. Bio je to jugoslavenski gigant koji je zapošljavao 13 tisuća radnika što su proizvodili preko 3200 različitih proizvoda i stvarali prihod od preko 350 milijuna dolara godišnje |
|
Jugoplastika
Nije teško zamisliti da me majka baš u jednom ovakvom jeans kompletu pratila u školu dok je u starom stojadinu maslinasto zelene boje na radio Splitu svirao novi splitski bend Kineski zid, inače prvi bend legendarnog Dina Dvornika.
U tom se trenutku nijedan jugoslavenski dom nije mogao zamisliti bez barem nekog Jugoplastikinog proizvoda, a paleta je bila široka koliko i njezin trgovački lanac – od Vardara pa sve do Triglava. Tako je JP pogon proizvodio: patike, torbe, pokretne frižidere, jakne, autodijelove, lutke, igračke, sportske rekvizite, pa čak i brodice.
Vašoj torbi zna se ime
Iz muške perspektive Jugoplastika je iznimno važna jer je sponzorirala splitski košarkaški klub koji je proslavio jugoslavensku košarku na svjetskoj razini. No priča o Jugoplastici je kudikamo više priča o ženama odnosno o desecima tisuća žena koje su tijekom šezdesetih, sedamdesetih i osamdesetih u JP pogonu šivale, brizgale i dizajnirale, donoseći drugu plaću u svoje – uvijek dalmatinske, dakle uvijek patrijarhalne – obitelji.
Od gotovo 13 tisuća radnika Jugoplastike, njih čak 80 posto bile su žene. Apsolutno svi pogoni Jugoplastike imali su vlastite restorane tzv. društvene prehrane. Koliko se vodilo računa o radnicima, najbolje ilustrira podatak da su restorani imali i prehranu za dijabetičare.
Ivo Robić - Moja mala djevojčica
Jugoplastika je imala vlastitu trgovačku mrežu od 180 prodavaonica u svim jugoslavenskim republikama u kojoj je radilo više od 1300 radnika koji su prodavali 3200 različitih vrsta proizvoda. Jugoplastika je proizvodila u kooperaciji s vodećim europskim brandovima sportske odjeće kao što su njemački divovi Salamander i Adidas. Samo za Adidas je proizvodila 4,5 milijuna sportskih torba godišnje. A surađivala je i s francuskim Rondinoom koji je nosio titulu ‘europskog kralja kućnih papuča’.
Jugoplastika je voljela sport pa je tako nerijetko bila pokrovitelj mnogih sportskih natjecanja i proslavljenih klubova.
Jugoplastika, sponzor sarajevske Olimpijade
Svega toga danas više nema. Jugoplastiku su pregazili bageri svima nam dobro znane ‘hrvatske privatizacije’, a na mjestu nekadašnje tvornice danas stoji Kerumov Joker sa svim kineskim ‘blagodatima’ i rijetko kojim hrvatske proizvodnje.
Ime Jugoplastika bilo je toliko poznato i izvan granica bivše Jugoslavije da se danas po preminuloj formi zovu i španjolski punk bendovi.
No, ima onih koji nisu zaboravili Jugoplastiku. Iako mnogi jugo-potrošaštvo pamte po pjesmi ‘Tata, kupi mi auto’ i ‘kolicima Jugovinil’, pravo ime socijalističkog potrošačkog društva bilo je – Jugoplastika.
JUGOPLASTIKA! TO JE BIO BRAND! Nas zajednicki!