Martin Luther King Junior (1929 – 1968)
|
Martin Luther King je bio jedan od najistaknutijih boraca za ljudska prava i slobode |
|
Martin Luther King Junior (1929 - 1968)
Martin Luther King Junior će u istoriji civilizacije ostati ubilježen kao veliki borac za ljudska prava i slobode, te inicijator i vođa borbe za ljudska prava afro-amerikanaca tokom šezdesetih godina.
Rođen je 15. januara 1929. godine u Atlanti, Georgia. Ime je dobio po ocu koji je bio sveštenik i bankar i bio je visoko rangiran u afričko-američkoj zajednici. Baka ga je obožavala, a brat i sestra su ga zvali kratko M.L. Ovaj nadimak ga prati kroz djetinstvo. Mladi Martin bio je bistar dječak, s pet godina učio je odlomke iz Biblije napamet. Na koledž je krenuo u 15 godini, tri godine ranije od svojih vršnjaka. Pohađao je Morehouse koledž u Atlanti, jednu od najboljih visokih škola za afro-amerikance u SAD-u.
Kada mu je bilo 19 godina (1948) stiče diplomu iz sociologije i pohađa teološki studij u sjemeništu Crozer, Pennsylvania. Diplomira kao najbolji u razredu i nastavlja studije na bostonskom Univerzitetu. Započinje rad na doktoratu i upisuje napredni kurs iz teologije – studirajući hinduizam, šintoizam i islam, jednako kao i kršćanstvo.
U oktobru 1964. godine dobija Nobelovu nagradu za mir.
U Bostonu upoznaje i svoju buduću suprugu – Corettu Scott. Martinovo prvo mjesto služenja bilo je u baptističkoj crkvi na aveniji Dexter u Montgomeriju u saveznoj državi Alabami. U septembru 1954. godine kada se uselio u župni dvor crkve na aveniji Dexter bilo mu je tek 25 godina. U proljeće naredne godine stekao je doktorat teologije, a istog proljeća postaje otac. Rodila se Yolanda, prvo od četvero djece (Bunny, Dexter Scott, Martin III) Martina Juniora i Corette.
Nakon govora održanog u crkvi na aveniji Dexter, a kao uvod u bojkot autobusa zbog slučaja Rose Parks koja je odbila ustupiti svoje mjesto bijeloj putnici, Martin Luter King 5. decembra 1955. godine postaje medijski poznat. Bio je jedan od vođa Marša na Washington 1963. godine, kada je izrekao svoj poznati govor “I Have A Dream”. Govor je u tom trenutku slušalo 250’000 ljudi, što je za to vrijeme bila impozantna cifra.
MLK: I have a dream
Njegov govor ujedinjuje afro-amerikance i započinje pokret za građanska prava afro-amerikanaca. Od tada pa nadalje rasisti su ga obasipali uvredljivim i prijetećim pismima i anonimnim telefonski pozivima. Bacili su mu bombu u kuću, ali samo zahvaljujući sreći njegova porodica je preživjela. Sumanuti rasisti su spaliti crkvu na aveniji Dexter. Istovremeno policija je više puta bezrazložno pritvarala Matina.
Veliki je protivnik rata u Vijetnamu.
U januaru 1957. osnovana je Konferencija južnačkog kršćanskog vodstva (SCLC), a Martin Luter King je proglašen predsjednikom. Godinu dana kasnije u Nju Jorku na promociji svoje knjige Korak prema slobodi, jedna duševno oboljela srednjovječna crkinja zarila mu je nož za otvaranje pisama u grudi. Iste godine podnosi ostavku u Baptističkoj crkvi avenije Dexter te sa porodicom seli u Atlantu gdje postaje pastor, zajedno sa ocem, u Eben-Haezerovoj baptističkoj crkvi.
Martin Luther King Junior je ubijen 4. aprila 1968. godine, snajperskim hicem na balkonu hotelske sobe u Memphisu, Tennessee, u 39 godini. Sahrani Maritna Lutera Kinga Juniora prisustvovalo je preko 100.000 ljudi koji su mu došli odati posljednju počast.
Na nadgrobnoj ploči njegova groba stoje riječi afro-američke duhovne pjesme “Napokon slobodan”.
Free at last, free at last,
thank God almighty I’m free at last
(Napokon slobodan, napokon slobodan,
hvala ti moćni Bože, napokon sam slobodan).
Vlast je unajmila mafiju da ubije Kinga.
MLK (15. januar 1929 – 4. april 1968)
Sud je zaključio da Martin Luther King Junior nije bio žrtva Jamesa Earla Raya, kako se do tada tvrdilo nego da se radi o velikoj zavjeri. Porota je odredila odštetu od simboličnih 100 američkih dolara koliko je tražila porodica.
Šest godina ranije Jowers je izjavio kako je on nabavio oružje i za atentat unajmio Raya, a sve to po nalogu mafijaškog šefa iz New Orleansa. Advokat Kingovih izjavio je da nije samo mafija stajala iza atentata, već su mafiju unajmili moćni ljudi iz vrha vlasti.
