Oslobodite sve zločince, da se ne zajebavamo s licemjerjem

Odluka Haškog tribunala da nema dokaza o odgovornosti Radovana Karadžića za genocid u sedam općina u Bosni i Hercegovini izazvala je razočarenje i tugu kod žrtava, a zadovoljstvo u pravnom timu bivšeg predsjednika Republike Srpske. U široj javnosti, odluka nije izazvala ništa, pa se može nazvati i očekivanom, ili masovno neintresantnom.

Karadžić je oslobođen

Prema mišljenu nekih pravnih stručnjaka odluka je očekivana ako se uzmu u obzir raniji stavovi Sudskih vijeća u Haagu po ovom pitanju, dok drugi cijene da se najteža djela poput genocida, ne bi trebala razmatrati ‘parcijalno’, te da se Tužilaštvo trebalo bolje pripremiti za ovaj proces.

Rješavajući zahtjev Karadžića da na pola suđenja bude oslobođen, Sudsko vijeće je utvrdilo da su tužioci izveli dovoljno dokaza protiv njega po deset tačaka optužnice, uključujući i genocid u Srebrenici, ali ga je oslobodilo optužbe za genocid u sedam drugih općina u Bosni i Hercegovini.

I Mladić će biti oslobođen

‘Tužilaštvo je krenulo s optužnicama i Karadžiću i Mladiću, najblaže bih rekao, megalomanski. Tereti ih za dva genocida – jedan u Srebrenici, drugi počinjen u pojedinim općinama, iako je u tom trenutku bilo svjesno činjenice da nijedna presuda nije potvrdila genocid u bilo kojem od tih gradova.’, kaže Miodrag Stojanović, branilac koji je zastupao veliki broj optuženih pred sudovima u Haagu i Bosni i Hercegovini.

Stojanović, koji je u timu odbrane Ratka Mladića, optuženog za ista djela kao i Karadžić, procjenjuje da će i na suđenju bivšem komandantu Vojske Republike Srpske doći do iste odluke kada bude završen dokazni postupak Optužbe.

Teško je dokazati genocid

Zarije Seizović, profesor međunarodnog prava iz Sarajeva, smatra da je svaki slučaj individualiziran i da se se mozaik u svakom predmetu sklapa posebno.

‘Po meni je nelogično da se sukcesivno po fazama odlučuje o jednoj tako ozbiljnoj stvari kao što je genocid. Ne mislim da postoji zla namjera Tribunala niti da se on može ocijeniti kao pristrasan. Međutim, kada se radi o tako ozbiljnim zločinima, najtežim, kao što je genocid, onda treba voditi računa o kompleksnosti bitka krivičnog djela. Najteže je dokazati genocidnu namjeru. Zbog toga što je nju teško dokazati, teško je dokazati genocid.’, pojašnjava Seizović.

Postoje dokazi

Vasvija Vidović, koja je takođe zastupala optužene pred Haškim tribunalom, smatra da postoje dokazi o genocidu i u drugim općinama osim Srebrenice.

‘Pošto je Tužilaštvo imalo iskustvo u drugim predmetima koji se tiču ovih općina, trebali su raditi na tome da kompletiraju dokaze kako bi osigurali osuđujući presudu, a smatram da je tih dokaza bilo.’, kaže Vidović.

Slično misli i Nataša Kandić, direktorica Fonda za humanitarno pravo iz Beograda, koja je iznenađena ovakvom odlukom Tribunala.

‘Ova odluka je neočekivana i navodi na razmišljanje da li je Tužilaštvo izvelo sve dokaze kada je riječ o zločinima, recimo u Prijedoru ili Zvorniku, a kada znamo šta se dešavalo u tim opštinama. Kada se to posmatra, ne može se doći do drugog zaključka nego da je u tim opštinama postojala namjera djelimičnog uništenja grupe ljudi i to je zaista opis genocida.’, smatra Kandić.

Onanija nad već žrtvovanim žrtvama

Žrtve smatraju da je odluka Haškog Tribunala kojom je Radovan Karadžić oslobođen za genocid u sedam općina u BiH žalosna i potresna. Hazim Mujčinović iz Vlasenice kaže da ga odluka vraća u dane kada su se dešavala ubistva u tom gradu, te dodao da se ovakvim odlukama vrši sudski genocid.

‘Mi smo bili niko, bili smo manji od kamena zato što je bilo ko mogao doći, izvesti nas, zaklati ili ubiti. Kompletan sudski proces i kompletne odluke koje su se donosile dosad podsjećaju da se vrši nekakav sudski genocid, ako se to tako može reći, nad žrtvama koje su već jednom žrtvovane. Vlasenica je bila logor kroz koji je prošlo oko 10.000 ljudi iz Podrinja.’, kazao je Mujčinović.

Oduka Haškog suda za Magbulu Mešanović iz Udruženja porodica nestalih općine Ključ neshvatljiva je: ‘Meni samo još ostaje Božija pravda i ništa više, jer sam se za ovih 15 godina tako razočarala u sud. Zbilja više nemam riječi da pričam.’, kaže Magbula.

Hrabrost u poricanju

Članovi tima Karadžićeve Odbrane Peter Robinson i Goran Petronijević izrazili su zadovoljstvo odlukom Haškog tribunala da odbace optužbu za genocid u sedam bosanskohercegovačkih općina. Robinson smatra da je odluka Haškog tribunala ‘hrabra’, te da pokazuje ‘nezavisnost sudija’. S druge strane, Petronijević ističe da je Sudsko vijeće moglo osloboditi Karadžića i drugih optužbi da su imali ‘malo više hrabrosti’.

‘Mi smo ubijeđeni da ćemo do kraja postupka koji slijedi, dakle naših svjedočenja, materijala, eksperata, pismenih dokaza koje ćemo uložiti, dovesti da se u potpunosti razobliči taj stereotip i laži u vezi sa Srebrenicom i Sarajevom kao glavnim slučajevima u nesrećnim i krvavim dešavanjima u građanskom ratu u BiH.’, kaže Petronijević, koji smatra kako odluka Sudskog vijeća da su ostali navodi optužnice dokazani, ne znači da će Odbrana imati problem da ih opovrgne tokom dokaznog postupka.

Za prvu tačku optužnice – koja Karadžića tereti za genocid nad Bošnjacima i Hrvatima u općinama Bratunac, Foča, Ključ, Prijedor, Sanski Most, Vlasenica i Zvornik – po nalazu sudija, tužioci nisu podnijeli dovoljno dokaza.

O-Gon Kwon

‘Iako je predočeno dovoljno dokaza da su srpske snage u tim općinama počinile progon, masovna ubistva i istrebljenje, nije dokazano da su pritom imale genocidnu namjeru, odnosno da su pokušale da Muslimane i Hrvate u potpunosti ili djelimično unište kao etničke grupe, što je uslov za krivično djelo genocida.’, zaključio je predsjedavajući Sudbskog vijeća, sudija O-Gon Kwon.

---

---

« nazad

---