Parlate li Globish?
|
Kao primjeri globisha se uzimaju slogani na engleskom koji se "vrte" u raznim marketinškim i predizbornim kampanjama širom svijeta, zatim engleske riječi u imenima firmi, proizvoda, muzičkih grupa, čak i na panoima koje nose demonstranti da bi svijetu poslali jasnu poruku o lokalnim problemima |
|
Izvorna ideja za kreaciju globisha dolazi od Madhukar Gogatea, indijskog publiciste i izvršnog direktora pokreta za romanizaciju indijskog jezika. Gogate je 1995. godine prvi upotrijebio skraćenicu “globish” koju je izveo od “globalni engleski”, a kako bi jednom rječju okarakterisao jednostavan jezik, zapravo latiničnim pismom zapisanu fonetiku, odnosno izgovor engleskih riječi.
“Engleski jezik je porijeklom iz Engleske, ali više nije isključivi monopol Engleske. To je međunarodni jezik, raširen u mnogim zemljama gdje je više ili manje ali svuda prisutan.“, kaže Gogate.
Kovanicu “globish” je preuzeo i “jezik” razradio Francuz Jean-Paul Nerriere, koji je 1995. godine pisao o novoj formi engleskog jezika sa vokabularom od oko 1’500 riječi, koje se najviše upotrebljavaju u kratkim i jednostavnim rečenicama, sastavljenim od idioma ili pretvorenim u njih. U čuvenom “Oxford English Dictionary” je, na primjer, 615.000 riječi. Nerriere novu formu sporazumjevanja isprva nije smatrao jezikom već “alatom komunikacije”, o čemu je opširno pisao u knjizi “Parlez globish”.
“Jezik je vozilo kulture. globish to ne želi biti. Njegov smisao je u komunikaciji”, kaže Nerriere, koji danas tvrdi da to “zapravo nije engleski” jer ga ljudi sa izvornog engleskog govornog područja teško razumiju kao svoj jezik ali ga razumiju ljudi širom svijeta gdje “globish” govori blizu 90 posto ljudi. Oni koji podržavaju “globish” zovu ga “crazy english” (blesavi engleski). “Ljudi širom svijeta govoriće tim jezikom.”, uvjeren je Nerriere, koji je “globish” zaštitio kao patent.
Globish
O novom “jeziku” piše engleski pisac i izdavač Robert McCrum, autor knjige “Globish: How the English Language Became The World’s Language” (Globish: Kako je engleski jezik postao svjetski jezik).
“U 19. vijeku britanski engleski je bio međunarodni jezik. U 20. vijeku je to bio američki engleski. Sljedeća faza, u 21. vijeku pripada globishu”, kaže McCrum, koji naširoko hvali “globish”.Kao primjeri “globisha” se uzimaju slogani na engleskom koji se “vrte” u raznim marketinškim i predizbornim kampanjama širom svijeta, zatim engleske riječi u imenima firmi, proizvoda, muzičkih grupa, čak i na panoima koje nose demonstranti da bi svijetu poslali jasnu poruku o lokalnim problemima. Tu su i latinični zapisi izgovora engleskih riječi na Internetu u Kini ili u Indiji i arapskim zemljama.
McCrum je od 1986. godine na televizijskim stanicama BBC i PBS radio serije “priča o engleskom”. Osnova “priče o globishu” je globalizacija engleskog, forma novonastalog i živog jezika planetarne upotrebe o čemu se može dosta pročitati na Internetu, gde ima i kurseva za početnike “globisha”.

























