Protiv ekskluzivnosti: Sjećajte se Irene Sendlerowe!

Prije nego je Gestapo razotkrio njene aktivnosti, Irena je sa svojim prijateljicama uspjela spasiti više od DVIJE I PO HILJADE djece. Nacisti su je brutalno prebijali, polomivši joj i noge i ruke. Bila je osuđena na smrt...

Datum: 07. 07. 2012 @ 15:07h

Rubrika: Memorija sjećanja, Ostatak svijeta, Protesti

Dajte svoje mišljenje (1)

Irena Sendlerowa, 1942

Dok vodeći domaći i strani mediji ovih dana naprđuju o dobrodušnosti Adolfa Hitlera jer se otkrićem nekog mu pisma saznalo da je spasio život jednom poznaniku Jevreju, a pritom ne shvataju koliki idiotluk proizvode u svojoj grabeži za ekskluzivnošću dnevnih objava (ili baš shvataju), odlučili smo da vas podsjetimo na istinitu priču o jednoj hrabroj ženi, Poljakinji Ireni Sendlerowoj, koja je u jeku pogroma u Drugom svjetskom ratu, spasila više od 2.500 djece od nacističkog pokolja.

Irena Sendlerowa je tokom Drugog svjetskog rata imala dozvolu za ulazak u Varšavski geto. Nacisti su strahovali da se tifus ne proširi van geta, a Irena je kao socijalna radnica, provjeravala prisutnost opake bolesti. Mogućnost stalne komunikacije koristila je za spašavanje djece. Zajedno sa još petnaestak žena organizovala je tajno izvođenje beba i djece iz geta, iznosećči ih u kutijama, koferima, na kolicima. Uz objašnjenje da nadzire sanitarne uslove tokom epidemije tifusa, Irena je izvodila djecu u ambulantnim kolima, maskirajući ih i kao pakete.

Prije nego je Gestapo razotkrio njene aktivnosti, Irena je sa svojim prijateljicama uspjela SPASITI više od DVIJE I PO HILJADE DJECE. Nacisti su je po hapšenju brutalno prebijali, polomivši joj i noge i ruke. Bila je osuđena na smrt, ali se izvukla tako što su njene prijateljice potplatile njemačke stražare, koji su je vodili na strijeljanje. Stražari su je onesvještenu ostavili u šumi, polomljenih ruku i nogu. Do kraja rata skrivala se i brinula o jevrejskoj djeci.

Imena spašene djece držala je u staklenim teglama, zakopanim ispod drveta u dvorištu, da bi nakon rata pokušala pronaći svakog roditelja koji je preživio strahote, u nastojanju da ih spoji sa izgubljenom djecom. Veliki broj porodica je zauvijek nestao u plinskim komorama nacističkih logora, a djecu je Irena Sendlerowa pomogla dati na usvajanje.

Irena Sendlerowa, 2005

Irena je bila nominovana i za Nobelovu nagradu za mir, koju nije dobila. Umjesto nje, nagradu je primio aktuelni predsjednik SAD-a, Barack Obama za – hm, teško bi bilo objasniti za šta, tačnije sramotno je porediti sa veličinom Ireninog čina.

Muzej Yad Vashem 1965. godine Irenu uvrštava među ‘Pravednike među narodima’. Poljski parlament jednoglasno 2007. godine usvaja rezoluciju, kojom je odata počast Ireni za ‘organizaciju spašavanja najbespomoćnijih žrtava nacističke ideologije: jevrejske djece’.

Irena Sendlerowa umrla je 12. maja 2008. godine. Njene zasluge sve brže blijede dok se, s druge strane i zahvaljujući vodećim medijima, potpunim idiotima poput Adolfa Hitlera, traže tračci dobre namjere. Da nije bolesno bilo bi tragično, da nije tragično bilo bi neprimjereno, da nije neprimjereno, ne bi se ni dešavalo. A dešava se. I postaje sve popularnije.