objavljeno: 06. 02. 2010 | rubrika: Aktivizam, Memorija sjećanja

Sretan rođendan, Marley

 OBJAVI NA FACEBOOK MREŽI 

piše: Nermin Čengić

Robert Nesta Marley, Jamajčanin koji je u jednom trenutku promijenio svijest i savijest miliona ljudi širom planete bi danas, da je preživio povredu prsta stečenu na loptanju “na male”, slavio svoj 65. rođendan.

Bob Marley: Just can’t live that negative way…make way for the positive day!

Borba je bila žestoka i nepravedna. Bob Marley, sa gitarom u ruci i smislom u glavi, prekoputa sebe je imao, s jedne strane nabrijane jamajčanske gangove i korumpirane političare, a s druge sterilne bjelosvjetske zvjezde i zvjezdice koje su u nepravednom svijetu pjevale o ukusu meda. Ovi prvi su ga pokušavali utjerati u svoje tokove, a drugi su mu se prilagodili i preuzeli ideje i načine.

Unatoč svemu, a to svjedoči i potreba za sjećanjem na djelo ovog čovjeka, preživio je sva čudesa ovog svijeta i ušao u legendu stihom i porukom koju je nosila njegova borba kroz muziku i djelovanje na izgradnji pravednijeg, normalnijeg i prihvatljivijeg društva za život svih čovjekolikih stvorenja na planeti.

Nijedan tekst, nijedan spomenik, niti jedan oblik jednodnevnog sjećanja na čovjeka ne može nadjačati svakodnevno preslušavanje filozofije koju je ostavio iza sebe, pa tako navođenje statistika i činjenica svkako možete naći na Wikipediji, a ovdje ću se zaustaviti na već rečenom i kliknuti ‘plej’ na digitalnom čitaču zvuka, te uz ritmičan pokret ruke koja mješa koktel sjećanja, ljepote i želje za pravdom zapjevati: “I’m gonna be Iron like a Lion in Zion…”.
Bujrum.

A Wikipedija će nas naučiti sljedeće…

Robert Nesta Marley je rođen u St. Ann, Jamajka, 6. februara 1945. godine. Važi za jedinog reggae glazbenik koji je postigao status svjetske superzvijezde.

Njegov otac Norman Marley bio je engleski vojnik, porijeklom iz Liverpoola. Odrastao je u sirotinjskom dijelu Kingstona na Jamajci, gdje je, zahvaljujući američkim radio stanicama, otkrio muziku crne Amerike.

Nasljeđe ropstva i svijest o afričkoj domovini uvijek se osjećala u njegovom djelovanju čak i kad je osvojio slušateljstvo zapada.

1963. godine je formirana originalna postava The Wailersa, koju čine Bob Marley, Peter Tosh i Bunny Livingstone. Njihova prva pjesma – Simmer Down – je odmah postala hit na Jamajci.

1966. godine, Haile Sellasie dolazi u posjetu Jamajci i tada Bob zajedno sa Wailersima prihvata rastafarijansku vjeru. Svojom muzikom šire poruku ljubavi i mira. Na Jamajci Bob dobija status proroka, a njegov uticaj seže čak do politike.

1978. godine, kada su se na Jamajci dešavali veliki politički nemiri, Marley je pokušao pomiriti ljevicu i desnicu, a tom prilikom je na njega izvršen i neuspjeli atentat. Sa prostrelnom ranom je uspio natjerati dva politička rivala da izađu na binu. Povodom toga događaja dobio je Povelju za mir Ujedinjenih nacija.

Kad je Bob Marley umro, 11. maja 1981. godine, od raka na nožnom palcu (zanemarena povreda prilikom igranja fudbala), svijet je izgubio zagovornika siromašnih i obespravljenih, kao i jednog od najboljih muzičkih stvaralaca generacije.

Bio je prva megazvijezda iz trećeg svijeta i ogromnoj mjeri doprinio oživljavanju političke svijesti mladih ljudi, a u nasljeđe je ostavio pjesme koje i danas nadahnjuju muzičare cijele planete. Bio je rastafarijanac, jedan od najvećih zagovornika pan-afrikanizma, i pjevao je o dokidanju represije.

 OBJAVI NA FACEBOOK MREŽI 

1 komentar na “Sretan rođendan, Marley”

1. asim kaže:
   07. 02. 2010 u 18:14

   Matere ti Semse, dovedi ga na Cardak samo naako, nije obaveza pjevati…

DAJTE SVOJE MIŠLJENJE