Stolica
|
Stolica u prenesenom značenju označava i glavni grad, sjedište nekog vladara, neku vlast |
|
Stolica (Frank Gehry, 1972)
U starom Egiptu stolice su ustaljeni element doamćinstva. Niske su i katkad imaju kose naslone.
S vaza su poznate grčke stolice s povinutim naslonima i nogama, s arheoloških spomenika jednostavne rimski stolice ukrštenih nogu.
Od antike do danas stolica slijedi ukus vremena, ali se u biti ne mijenja. Obično ima 4 noge, rjeđe 3 (tronožac), sjedište je četverouglasto ili okruglo, izrađeno od drveta ili slame, katkad prekriveno krznom i debelim platnom, a od 17. stoljeća i tapecirano.
Nasloni se također izrađuju u različitim oblicima (ravni, savijeni, na prečke) ; ponekad se i oni taperciraju.
Stolica
Renesansna stolica pokazuje jednostavne oblike, stolice rokokoa čine se poput nekih igračaka, a one iz doba ampira doimaju se ukočeno i kruto. Poneki put stolica ima i naslone za ruke.
U 17. stoljeću nastaju udobni, prostrani i meki naslonjači za odmor, takozvane fotelje. U 19. stoljeću u modi su kožom presvučene duboke takozvane klupske fotelje.
Moderno vrijeme stvara funkcionalne tipove stolica, prilagođene raznim svrhama i zahtjevima arhitekture, estetike i higijene.
Međutim, od davnine se sjedilo i po klupama, jastucima i podnim prostiračima pa neki narodi poput Japanaca i danas ne upotrebljavaju obavezno stolice.
Ljuljaj me nježno
Simbol vlasti bila je sklopiva sella curulis, na kojoj su sjedili viši rimski činovnici; papinska sedia gestatoria (nosiljka) u upotrebi je od 5. stoljeća.
Srednji vijek donio je stolice visoke umjetničke vrijednosti: biskupske katedre i kraljevska prijestolja od bjelokosti, mramora.
Na Gosposvetskom polju sačuvalo se kameno prijestolje, koje je služilo obredu ustoličenja koruških vojvoda.
Stolica u prenesenom značenju označava i glavni grad, sjedište nekog vladara, neku vlast (Sveta Stolica).
Grčka riječ za stolicu – katedra – dobila je značenje nastavne jedinice na sveučilištu kojoj je provjerena jedna znanstvena grana ili skup srodnih znanosti.
