Kabinet mađarskog premijera Viktora Orbana izložen je stalnim kritikama zbog svjesnog koketiranja sa političkim stavovima mađarske fašističke stranke Jobbik. Strah da se Mađarska okreće fašizmu je sasvim opravdan jer, prema aktuelnim anketama, više od 20 posto Mađara namjerava na narednim izborima dati svoj glas fašističkoj opciji. Mađarska nije jedina...
detaljnije »

Zbog nedavnih poplava u tom djelu Republike Hrvatske komemoracija u povodu 68. obljetnice proboja zatočenika iz koncentracijskog logora Jasenovac te u spomen na stradale logoraše u tom pokušaju održana je u nedjelju 12. svibnja/maja, dan nakon što je na Bleiburškom polju komemorirana 68. godišnjica tzv. Bleiburške tragedije. I kažem...
detaljnije »

Bitka na Neretvi, poznata i kao Bitka za ranjenike (u vrijeme SFRJ se nazivala Četvrta neprijateljska ofanziva), prema riječima preživjelih boraca i historičara jedna je od najhumanijih bitaka u Drugom svjetskom ratu, tokom koje su partizani u teškim uslovima i daleko malobrojniji od neprijateljskih jedinica Sila osovine, 1943. godine...
detaljnije »

Prije tačno 80 godina u Njemačkoj je napravljen jedan od najvećih kulturocida u povijesti čovječanstva, kada su nacisti, 10. maja 1933. godine, pred očima razjarene mase spalili desetine hiljada djela ‘nepodobnih’ autora. Samo na berlinskom Trgu opere se okupilo više od 70.000 ljudi. Dok su studenti kamionima i kolicima...
detaljnije »

Antifašizam kao svjetski demokratski pokret nastao je kao reakcija na fašizam u cilju očuvanja demokratije i mira. Bio je to i ostao civilizacijski odgovor na narastajuću opasnost od totalitarnog i antidemokratskog, antiliberalnog i zločinačkog nastupajućeg nacifašizma. ‘Sloboda nije ništa drugo osim šanse da postanete bolji.’ (Albert Camus) Stavljajući državu...
detaljnije »

piše: Tamara Kaliterna Za razliku od lernejske hidre, stvorenja sa zmijskim telom i mnogo zmijskih glava kojoj, kada joj Herakle srpom odseče glavu, izrastu dve nove žive, Srbiji izrastu dve mrtve glave. Srbija ima dva praznika za Srbe stradale od 1941. do 1945. godine – ‘Dan sećanja na žrtve...
detaljnije »

Krajem 1944. godine Njemačka je ostala usamljena, bez saveznika, a njena matična teritorija je već uveliko načeta sa zapada i s istoka. Ipak, Adolf Hitler je i dalje ludački vjeruje u uspješan završetak rata za naciste, uzdajući se u nova oružja poput raketa V-2 i mlaznih lovaca Me-262. Kako...
detaljnije »

Njemačke vlasti su u južnoj Njemačkoj uhapsile Hansa Lipschisa (93), čuvara nacističkog koncentracionog logora Auschwitz, koji je četvrti na listi najtraženijih nacista Centra ‘Simon Wiesenthal’. Lipschis je priznao da je za vrijeme rata bio pripadnik stražarske SS jednice u logoru u kojem je ubijeno više od 1,5 miliona ljudi,...
detaljnije »

Sve popularnija grčka neonacistička partija ‘Zlatna zora’ ne namjerava stati. Nakon, i za sebe, iznenađujućeg ulaska 18 zastupnika u državni Parlament, na izborima održanim u junu 2012. godine, u jeku ekonomske krize koja trese drevnu evropsku zemlju, ‘zlatni’ neonacisti zbijaju redove. Tako su uoči pravoslavnog Uskrsa i pored zabrane...
detaljnije »

piše: Nermin Čengić Ispričati hladnokrvno priču o jednom od najmračnijih stvorenja koja su boravila na Kugli zemaljskoj, od njenog postanka do danas, nije nimalo lako. Ali početi se mora, pa je priča o tome kako je početi najsigurniji način. Uštedi se i dosta vremena na uzaludnom redanju psovki koje...
detaljnije »

Ustaše su logor u Jasenovcu zvale sabirnim i radnim, a ostatak svijeta koncentracionim logorom. Bio je podijeljen na odjeljenja u Bročicama, Krapju, Jasenovcu i Staroj Gradiški, brojnim ekonomijama u prisilno raseljenim selima te mnogobrojnim stratištima s obje strane rijeka Save i Une. Od augusta 1941. do 22. aprila 1945....
detaljnije »